Prilikom terenskog rada u Limskom zaljevu dana 05.06.2025. (dr.sc. Bojan Hamer, Luca Privileggio, mag.varst.narave, dr.sc. Kristina Grozić i Anđela Premzl, dr.vet.med.) u sklopu suradnje Instituta Ruđer Bošković (CIM Rovinj), Istarske županije i Centra za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije-Centro per lo sviluppo della pesca e dell’ aquacoltura della Regione Istriana, primijetili su nekoliko oštećenih primjeraka cipla kako neuspješno plivaju na površini sredinom zaljeva. Po povratku na obalu u diskusiji s uzgajivačima školjkaša, saznali smo da su to osakaćeni cipli koje su napale strijelke te da je uobičajeno da strijelka osakati plijen iz „gušta“ da ubije i ošteti s namjerom da si osigura siguran obrok za neki naredni period. Neki primjerci cipla fotodokumentirani su i prilikom nasukavanja u plićaku na početku Limskog zaljeva.
Strijelkin glavni plijen su cipli i gdje god cipli zalaze moguće je naći/uloviti i strijelku. Strijelka skakuša Pomatomus saltatrix (Linnaeus, 1766) je relativno nova vrsta u Jadranu i iz godine u godinu ima je sve više te je proširila svoj areal i postala uobičajena i za sjeverni Jadran unatoč nižim temperaturama mora. Zadnji izlov ribe u Tarskoj vali (siječanj, 2022.) u znanstveno istraživačke svrhe napravljen za potrebu izrade Izvješća od strane IOR-a Split Ministarstvu poljoprivrede ističe da je u lovini zabilježeno preko 60% strijelke skakuše, oko 30% cipla te <10% ostale ribe. Njena pojava i ulov na prostorima Istarske županije više nije senzacija, već zbog izostanaka i smanjenja ulova drugih uobičajenih vrsta riba predstavlja prijetnju komercijalnom, a i sportskom ribolovu.
Kako bilo, činjenica je da se zadnjih godina populacija cipla značajno smanjila, a nekad ih se moglo kruhom hraniti iz ruke i skoro kantom grabiti s obale (Pulska luka, Riječka luka, obala ispred Mirne Rovinj itd.). Također, ponuda cipla na ribarnicama od Rovinja, Rijeke, Šibenika, Splita i Ploča skoro uvijek su nudila i više od jedne vrste lokalno ulovljenih cipla (Bojan HAMER, Ana BARIČEVIČ, Nikola MEDIĆ, Victor S. PERUSCO 2015. Population analyses (cox1 gene) and bile PAH metabolites content in several commercial fishes along Adriatic coast. Biodiversity in the Mediterranean basin, 12.13.2015, Koper, Slovenija) što je i potvrđeno mtDNA barkoding analizom istraživanjima napravljenim u sklopu Projekta Jadran II.
Praktično naše opažanje, može se nadovezati na izjavu „Riblji fond se drastično smanjio. Teško je reći je li za to krivo prekomjerno ribarenje ili je to zbog klimatskih promjena ili kombinacija toga. Cipla u Istri više nema, strijelke su devastirale njihovu populaciju“ dr.sc. Silvije Buttignoni i dr.sc. Sandra Dujmovića na temu klimatskih promjena i lokalnih pojava u Jadranskom moru javne ustanove Natura Histrica koja se bavi upravljanjem zaštićenih dijelova prirode na području Istarske županije (Morski.hr) https://danas.hr/hrvatska/jadran-ce-ove-godine-narasti-5-mm-i-to-je-uzasna-vijest-zbog-ribe-strijelke-vise-nema-cipla-u-istri-i-to-nije-sve-369d7ab8-3204-11ee-9db0-0ee8f36581c7?ref=morski.hr)
Kako bilo, zaključno možemo konstatirati da je sve više tropskih elemenata u jadranskoj flori i fauni što će dovesti od manjih do većih promjena u stanju autohtonih vrsta, uključujući i komercijalne.
Izjava dr.sc. Andreja Jaklina, višeg znanstvenog suradnika u Centru za istraživanje mora Rovinj, IRB Zagreb, i pasioniranog podvodnog ribolovca:
„Strijelka je u našem dijelu Jadrana prisutna zadnjih desetak godina. U početku je bila rijetka, no s protokom godina postajala je sve masovnija. Najčešći susreti podvodnog ribolovca sa strijelkama je tijekom toplijeg dijela godine, no mogući su ulovi i tijekom hladnijeg zimskog perioda. Mislim do tome pogoduje činjenica da u zadnjih nekoliko godine temperatura mora u okolici Rovinja nije bila niža od oko 12 stupnjeva! Jato strijelki se ponaša poput čopora vukova, zalijeću se i love, te osakaćuju prvenstveno ciple. Tijekom podvodnog ribolova često sam nailazio na polovice cipala, kao da su bili nožem prerezani. Osim cipala, strijelke napadaju i ostale vrste riba, a ne odbijaju niti sardele koje padaju s ribarskih brodova prilikom pretovara. Tada su u stanju mahnitog hranjenja i gotovo da se ne obaziru na podvodnog ribolovca!“
